Čarolija koja traje – 20. Ogulinski festival bajke
Ogulinski festival bajke manifestacija je posvećena bajkama i njihovim autorima, s posebnim naglaskom na Ivanu Brlić-Mažuranić, čije je djelo neraskidivo vezano uz Ogulin. Festival tradicionalno oživljava svijet bajki kroz brojne predstave, radionice, pripovijedanja, izložbe i koncerte, namijenjene prvenstveno djeci, ali i odraslima. Budući da se održava već 20 godina, postao je prepoznatljiv događaj koji svake godine privlači velik broj posjetitelja u Ogulin.
Program ovogodišnjeg festivala bio je raznolik, a među izvođačima istaknuli su se:
Ivanka Mazurkijević kao “Dobra vila festivala”, koja je zajedno s Mrletom nastupala s projektom Kišni razdraganci, Sabina Gvozdić, profesionalna pripovjedačica bajki, s bajkom “Kako je Potjeh tražio istinu”, Noa Salopek s bajkom “Kako je Maui ukrao Sunce”, Teatar Oz, Atelje Janja Gora s “Čarobnjakom iz JA”, Martiniuss cirkus s predstavom “Veletica i patuljak”, Densi Radovan, koja je pripovijedala priču “Bijela kao snijeg, a crvena kao krv”, Ana Bilić sudjelovala je pripovijedajući i kroz kreativnu radionicu, Nevena Zuber (Knjiguljica) je pripovijedala bajku “Cvilidreta“… i još puno raznovrsnih radionica, edukativnih i kreativnih, puno šarenila i dobre energije. Noa Salopek je petu godinu za redom sudjelovao kao mali pripovjedač koji stasa u velikog pripovjedača – davno je napustio zonu komfora – nešto što mnoga odrasla osoba nije pokušala niti jednom u životu – bravo Noa!
Svaka je večer bila “začinjena” discom za najmlađe, za koji je bila zadužena Ivanka Dobra Vila Festivala. Hvala ti, Ivanka – rasplesala si i staro i mlado!
Osim pripovijedanja, ove godine sam održala i tri radionice Nacrtaj bajku! – i sve tri bile su posjećene i uspješno odrađene, a radili smo na bajci Kraljević Žabac, hvala svima koji su sudjelovali!
Potrebno je spomenuti i divnu, kreativnu i gotovo meditativnu radionicu Udruženja Bajka iz Sarajeva, naših starih dobrih prijatelja, Vuneno pozorištance – voditeljice Željke Lemez. Željka bi radionicu započela u uvijek predviđeno vrijeme, ali ju niti jednom nije završila u predviđeno vrijeme, jer djeca ali i odrasli samo su prilazili i prilazili – predivna radionica koja liječi dušu, um i tijelo!
Pozitivno ozračje, mnoštvo posjetitelja iz svih krajeva te odlična organizacija direktora Turističke zajednice grada Ogulina, Željka Blagovića i Sanje Radošević, kao i svih volontera i sudionika, rezultirali su nasmijanim dječjim licima.
Bilo je tu i zamišljenih dječjih lica – jer važno je i promišljati, a ne samo slijepo konzumirati zabavne sadržaje. Relaksirani i sretni roditelji najbolji su pokazatelj uspjeha!
Ribe i šibe u Kotoribi: Dodir tradicije, željeznice i priča
Nakon Ogulina, gostovali smo na manifestaciji “Ribe i šibe” u Kotoribi. Kotoriba je slikovito mjesto smješteno u Međimurju, poznato po svojoj bogatoj povijesti, tradiciji i prekrasnoj prirodi. Ovo je naselje dugo vremena bilo usko povezano s rijekom Murom i šumama, što je oblikovalo život i zanate njegovih stanovnika.
Kotoriba ima iznimno važno mjesto u povijesti hrvatske željeznice, budući da je upravo tamo 24. travnja 1860. godine otvorena prva željeznička pruga u Hrvatskoj te s njom i prvi željeznički kolodvor. Time je Kotoriba, a s njom i cijela Hrvatska, smještena na kartu željezničkog razvoja samo 35 godina nakon što je prvi vlak na lokomotivsku vuču krenuo u Engleskoj. Pruga je bila dio veće mreže koja je povezivala Veliku Kanižu u Mađarskoj s Pragerskim u Sloveniji, a kroz Hrvatsku je prolazila dionicom od Kotoribe, preko Čakovca, do Macinca, u dužini od oko 41 kilometar. Njezin glavni cilj bio je povezivanje Budimpešte s tada ključnom magistralnom prugom Beč – Trst.
Izgradnja je započela krajem 1857. godine, a jedan od najzahtjevnijih objekata bio je 153 metra dugačak most preko rijeke Mure kod Kotoribe. Bio je to prvi željeznički most u Hrvatskoj sagrađen u jednom dijelu od neprekinute jednodijelne konstrukcije. Unatoč složenosti projekta, pruga je dovršena čak godinu i osam mjeseci prije roka. Iako u početku nije bilo mnogo putnika, željeznica je donijela ogroman poticaj za prijevoz robe i poljoprivrednih proizvoda, čineći Kotoribu strateškim mjestom za široko područje, uključujući Koprivnicu i Viroviticu. Iako ova pruga nije izravno povezivala Međimurje sa Zagrebom sve do 1862. godine, njezina je važnost bila golema jer je Hrvatsku povezala s Bečom, Mariborom, Ljubljanom i Trstom. Danas Kotoriba i dalje ima važnu ulogu u željezničkom prometu, osobito kao pogranični kolodvor i kontejnerski terminal, iako se uloga teretnog prometa djelomično promijenila otvaranjem drugih veza. Prva hrvatska željeznica u Kotoribi ostaje simbol modernizacije i početka nove ere povezanosti za cijelu zemlju.
Dojmila me se je zainteresiranost starijih posjetitelja manifestacije za pripovijedanje. Neću zaboraviti jednu gospođu, čija reakcija na pripovijedanje je bila terapeutska, da, bajke imaju terapijski učinak! Pripovijedanje, bilo slušanje ili pričanje, može djelovati meditativno. Odvlači pažnju od briga i omogućava mentalni predah. Ulazak u svijet priče opušta um i tijelo, smanjujući razinu stresa i anksioznosti.
Zagrebački kvartovi kulture: Kultura dostupna svima
Zagrebački kvartovi kulture (ZKK) projekt su koji donosi bogatstvo kulturnih sadržaja izravno u srca zagrebačkih naselja. Umjesto da građani uvijek putuju u centar grada radi kulturnih događanja, ZKK preokreće priču i kulturu dovodi na njihova vrata. Cilj je jednostavan: oživjeti kulturni život u kvartovima, potaknuti lokalnu zajednicu na sudjelovanje i pružiti priliku za uživanje u umjetnosti svim generacijama.
Od kazališnih predstava i koncerata do izložbi, radionica i filmskih projekcija, ZKK nudi raznolik program prilagođen specifičnostima svakog kvarta. Time se ne samo obogaćuje kulturna ponuda već se i stvara osjećaj pripadnosti i zajedništva.
Ovaj projekt potvrđuje da kultura nije rezervirana samo za velike institucije, već je živa i dostupna u svakom kutku grada. Tako je ove godine u dva navrata održano pripovijedanje, u Središću i na Laništu. Bajke “Regoč” i “Kako je Potjeh tražio istinu” vratile su nas u davninu – uz dječje osmijehe, ali i ozbiljnost pri slušanju i shvaćanju kakve sve prepreke likovi doživljavaju dok se bajke raspliću. Pripovijedanje aktivira maštu. Slušatelji vizualiziraju likove, mjesta i događaje, stvarajući u svom umu jedinstvene slike. To potiče kreativno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema na inovativan način i širi horizonte razumijevanja svijeta.
“Drugi ciklus uključio je i novi dio programa koje promovira domaće književno stvaralaštvo i to kroz slušanje Priča iz davnina Ivane Brlić Mažuranić, kao i program Poezija u kvartu koji za cilj ima upoznavanje naših najzanimljivijih pjesnikinja i pjesnika svih generacija te Umjetnost u našem kvartu – razgovor s građanima u kojem su pozvani podijeliti i “naručiti” umjetnička djela i akcije/intervencije koje bi potaknule pozitivnu promjenu u njihovom kvartu.”
Hvala na pozivu za sudjelovanje i nadamo se da se opet vidimo u nekom od zagrebačkih kvartova!
Osim navedenih gostovanja, nastupali smo i u Petrinji te na Smotri izvornog folklora Karlovačke županije Igra kolo – tako je i ove godine Pričalo kolo, hvala na pozivu!
Petrinja me je oduševila svojom prirodnošću, laganošću, unatoč činjenici da se građani još uvijek oporavljaju od razornog potresa koji je ovaj kraj zadesio 2020. Petrinjčica i Strossmayerovo šetalište u Petrinji je pravi dragulj grada, parkovno oblikovan trg u samom centru, smješten ispred barokne župne crkve sv. Lovre.
Šetalište se počelo formirati još u 18. stoljeću, a svoj današnji naziv dobilo je 1905. godine u čast biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Zanimljivo je da je 1969. godine proglašeno spomenikom parkovne arhitekture, što govori o njegovoj iznimnoj hortikulturnoj i povijesnoj vrijednosti. Posebno se ističu vrlo stare lipe, poznate kao “ilirke”, koje su posađene za vrijeme francuske uprave (1809.-1813.). Neke od njih imaju impresivan promjer debla od preko dva metra! Osim lipa, perivoj krase i platane, ginko, katalpe i druge vrste drveća, stvarajući ugodnu zelenu oazu. Središnji dio parka krase i jele posađene u krug.
Osim na navedenim manifestacijama, gostovali smo i u Zagrebu kod naših starih prijatelja – Udruga Ozana, i kroz njihov projekt pripovijedali dva puta korisnicima udruge. Radujem se novom susretu koji nam slijedi u rujnu ove godine. Posjetili smo i Gradsku knjižnicu Rijeka, gdje smo uz psihologinju Borku Ogrizović naučili nove vježbe – kako održati mentalnu jasnoću i svježinu – te pripovijedali bajku iz Priča iz davnine. Bajke i priče često obrađuju univerzalne teme poput straha, gubitka, hrabrosti ili radosti. Kroz priču, slušatelji mogu sigurno istraživati i prepoznati vlastite emocije, naučiti kako se nositi s njima i pronaći utjehu ili rješenja za vlastite izazove. Pripovijedanje pruža siguran prostor za suočavanje s teškim temama.
Hvala na pozivu, i vidimo se opet!
Čeka nas još nekoliko udaljenih nastupa ovo ljeto, ali i malo odmora, kojeg i vama želimo.
Posljednjih nekoliko mjeseci ove godine bilo i značilo nam je više od riječi – upoznali smo mnoga mjesta i publiku, a kako sve svoje nosimo sa sobom – gdje god pošli – tereta nema, samo laganost i ozračje zajedništva.
Ako vas put nanese blizini zavičaja bajke, prilažemo program manifestacije Ljeto u Ogulinu, provjerite program jer sva su događanja besplatna i moguće je da ćete pronaći ponešto za sebe. Obilasci na Ruti bajke održavaju se svaku nedjelju u 10.30 – a nađemo se u Frankopanskom kaštelu. Obilazak traje oko sat vremena, i oblazimo uže središte grada i pripovijedamo o Ivani, pričamo bajke iz Priča iz davnine, ako je mala publika mlađa – prilagodimo priču dobi pa pripovijedamo narodne bajke. Održavaju se i pripovijedanja – sve je u rasporedu. Vidimo se! Imajte toplo i bajkovito ljeto!
